U četvrtak, 17. svibnja 2012. u 19 sati,  Deniver Vukelić održat će predavanje Grička vještica – priča za sva vremena

Grička vještica Marije Jurić Zagorke polučila je izniman uspjeh i što je najznačajnije – taj uspjeh ne jenjava. Zagorka je svojim istraživanjem jednog intrigantnog razdoblja preko dostupnih joj podataka, i njihovim korištenjem u svome djelu, a o čemu će se ovih dana moći čitati i u Jutarnjem listu, uspjela privući hrvatsko široko čitateljstvo da počne čitati hrvatsko, a ne njemačko štivo, i to u velikim brojkama. Njezin je rad utjecao na oblikovanje hrvatskog kulturnog identiteta na razini popularne književnosti, a i vrlo vjerojatno velikom broju čitatelja usadio želju za boljim poznavanjem zanimljive hrvatske povijesti. Same kritičke rasprave Zagorkina vremena vezane uz vjerodostojnost izvora za njezine povijesne romane kulturni su fenomen za sebe, slika jednog doba, svojevrsni Zeitgeist, koji pokazuje razvoj slobodnijih ideja prema pravima žena kao književnika i novinara. Od Zagorke se retrogradno niti ne može i ne treba očekivati prava detaljna povijesna rekonstrukcija ili pak tražiti autentičnost na svim razinama, usprkos njezinom velikom trudu, jer to je i za mnoge današnje profesionalne pisce velik zalogaj. Uzevši vrijeme i okolnosti u kojima je Zagorka radila, ali i sam cilj i potrebe, povijesna utemeljenost njezinog romana je i više negoli prihvatljiva.

Njezino djelo ne da ne gubi na vrijednosti, već s vremenom postaje sve dublje valorizirano i mijenja svoje formate adaptacije šireći se na sve veće i složenije platforme. U predavanju će se govoriti o svim adaptacijama i verzijama dosad, uključivo i velike planove u bliskoj budućnosti, a koji će podići Gričku vješticu na razinu zagrebačkog i hrvatskog branda.

Ciklus predavanja o Mariji Jurić Zagorki  - Ulaz slobodan, dobrodošli/e!
Predavanja se održavaju svaki treći četvrtak u mjesecu u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, Dolac 8, u 19 sati.

Na prijedlog Centra za ženske studije  5. Subversive Festival pozvao je u goste Elles Tournent – Dames Draaien ženski filmski festivala iz Bruxellesa. www.ellestournent-damesdraaien.org

'Gledajući svijet ženskim očima, naše se vidno polje povećava za 180 stupnjeva. U izboru filmova namjera nam je  pokazati originalnost i drskost, koja je snažno izražena kroz poeziju i humor, ali iznad svega kroz  razbijanje stereotipa' - kažu autorice, organizatorice i naše prijateljice s briselskog 'Elles Tournent - Dames Draaien' festivala:

Marie Vermeiren, Dani Frank, Rita van Gool i Eva Houdova, koje će biti s nama u Zagrebu za vrijeme trajanja festivala.

U kinu Tuškanac od 6. do 12. svibnja biti će prikazani slijedeći filmovi (program, PDF):

Posljednjeg dana Riječkog sajma knjiga KIČMA, Darija Žilić, Vera Vujović, Nora Verde, Marina Šur Puhlovski i Tajana Obradović zajednički su predstavile književni festival Centra za ženske studije „Kratka priča je ženskog roda”.

1.  Pozivamo sve autorice i autore zainteresirane za temu PROTUMOĆ SMIJEHA

da nam se jave svojim znanstvenim i stručnim radovima, esejima i ogledima najkasnije do 15. svibnja 2012 godine na adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Zanima nas prokazivački smijeh, smijeh literarni i kazališni, smijeh potlačenih i karnevalski hihot pri spaljivanju kraljeva. Interesira nas posebno komedijaška strana patrijarhatne ozbiljnosti: Meduzin smijeh, kako je to jezgrovito formulirala Hélène Cixous. Rado ćemo objaviti tekstove koji uviđaju sponu između komedije i tragedije, groteske i revolucije, smiješne zabrane i ozbiljnog prijestupa. Smijeh kao epistemologija, smijeh kao filozofija, perormativnost smijeha i smijeh drske performativnosti. Otvoreni smo i filmskim, fotografskim i vizualnim umjetnostima te svim umjetničkim i znanstvenim formama koje smijehom nastoje prevrednovati ili bar propitati rigidnost Zakona i Reda.

2. Pozivamo sve autorice i autore zainteresirane za temu DISKURZI O LJUBAVI

da nam se jave svojim znanstvenim i stručnim radovima, esejima i ogledima najkasnije do 15. lipnja 2012 godine na adresu:  Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Koliko ideologije ulazi u burne rasprave o ljubavnim zajedništvima i samotnjaštvima? Kakve vokabulare koristi suvremeni feminizam, a kakve književna i filmska teorija, queer studiji, filozofija, politologija, antropologija, etika, psihoanaliza ili teorija umjetnosti kad raspravljaju o tememama intimnosti, ljubavi, zajedništva, supripadanja, suodanosti, seksualne slobode, ljubavnog rada i ljubavnih gubitaka? O čemu govorimo kad govorimo o ljubavi? Eros, agape, ars amatoria.

Ljubav kao melodramatsko ili protestno štivo. Ljubav kao najučinkovitije sredstvo discipliniranja, ali i emancipiranja fantazije. Političnost i potencijalna zazornost ljubavi kao stalnog pregovora oko osobnih granica. Ljubav kao radikalna odgovornost ili represivna škola za reproduktivne građane. Ljubav tijekom i nakon emancipatorskih pokreta, sa svim zamkama ostvarenih i neostvareenih utopija.