U petak, 1. veljače u 19 h, u prostorima Centra za ženske studije, naklada Mala zvona predstavlja prijevod knjige Virginije Woolf "Kuća duhova", ovjenčan nagradom Kiklop za najbolji prijevod 2012. O knjizi će govoriti urednica Lidija Dujić i prevoditeljica Sanja Lovrenčić.

U zbirci, koju je nakon autoričine smrti priredio njezin suprug, objavljeno je šest od osam priča iz njezine knjige „Ponedjeljak ili utorak“ iz 1921., jedine zbirke priča koju je objavila za života. Njima je Leonard Woolf dodao priče koje su u razdoblju između 1922. i 1941. izašle u različitim časopisima te šest dotad neobjavljenih tekstova, te se knjiga može smatrati svojevrsnom antologijom kratke proze V. Woolf.

Premda je dovršila relativno mali broj kratkih priča, Virginia Woolf se za cijeloga svojeg književnog života povremeno vraćala toj formi. Upravo se u kratkim pričama – „Znak na zidu“ iz 1917. i „Park Kew“ iz 1919. – počela baviti formalnim eksperimentima i razvijati svoju čuvenu impresionističku tehniku pisanja. Mnogi motivi, ključne teme, pa čak i neki likovi njenih romana, poput para Dalloway, nalaze se i u njenim kratkim pričama.

Program za posjetitelje Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke bit će u znaku romanesknog ciklusa Grička vještica povodom  stogodišnjice objavljivanja (1912-1913).

• Tematska izlaganja i stručna vodstva (o ciklusu Grička vještica, obradama i izvedbama, recepciji i predmetima iz Memorijalnog stana) u 18.30, 19.30, 20.30 i 21.30 h
• Izložba i projekcija o ciklusu romana Grička vještica
• Interaktivni program u knjižnici
• Slušaonica: arije iz rock opere Grička vještica svaki puni sat (18, 19, 20 i 21h).
• Prigodna prodaja biografskog stripa Zagorka, zbornika radova o Zagorki i drugih izdanja Centra za ženske studije

Vrijeme održavanja programa: od 18 do 22h

(Dubrovnik, IUC, 27 – 31 May, 2013)

Course directors:

Rada Borić, Centre for Women's Studies, Zagreb, Croatia, This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it
Renata Jambrešić Kirin, Institute of Ethnology and Folklore Research, Zagreb, Croatia, This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it
Jasmina Lukić, Central European University, Budapest, Hungary, This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it
Durre S. Ahmed, Centre for the Study of Gender and Culture, Lahore, Pakistan,  This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it

In a world of radical political, social and economic changes, it is becoming ever more urgent to explore structural relationships of power and knowledge from feminist and transnational point of view. Women have long been excluded from academic and public life which is why they are particularly sensitive to the questions related to production of knowledge and power, the strategies of empowerment and ways of setting the public agenda. Women’s knowledge is an important resource not only for their discursive enunciations but also as the asset of mobilization against  (in)visible power in neoliberal capitalist societies, its discrepancies and discriminations, injustices, seclusions, dislocations and the discreditations of dissenting, rebellious voices. Feminists from the European margin are moved by the urge to act and re-think their peripheral position as productive, flexible and transgressive epistemic zone that can stimulate new humanistic concepts and values. This is why they pose basic questions: Are the experimental quality of knowledge and emancipatory knowledge the only two ways of challenging deep-rooted power inequities within and outside the academe? Are the critiques of postcolonial reason and the critiques of capitalist production of center, (semi)peripheries and margins still helpful to understand the ways in which academic expertise and intellectual authority operate in “liquid societies”? Is the participatory action research  decisive for the feminist knowledge production as opposed to expert centers, both of which involve speaking for others and claiming to be more objective, or we need new pedagogy from below (G. C. Spivak).

Ovogodišnja nagrada za životno djelo Hrvatskog društva likovnih umjetnika dodijeljena je Sanji Iveković, multimedijalnoj umjetnici, feministkinji, aktivistkinji i jednoj od osnivačica Centra za ženske studije.

'Aktivistica, feministica, performerica i video pionirka, Iveković je umjetnica koja, kako sama kaže, 'ne isporučuje odgovore, već postavlja pitanja', pokušavajući učiniti vidljivima goruće društvene probleme kao što su nasilje nad ženama, privatizacija javnog prostora, odnos ljudi prema politici, seksualnosti i prema rodnoj ravnopravnosti', kazala je članica odbora za nagrade Ljiljana Mihaljević obrazlažući nagradu.

Slijedi cjelovit tekst obrazloženja nagrade.