Renata Jambrešiæ Kirin: Dom i svijet. O ženskoj kulturi pamæenja. Zagreb, 2008., 231 str. 

Virginia Woolf: Pisma Viti. Prijevod, bilješke i pogovor Marina Leustek. Biblioteka Virginia Woolf, urednica biblioteke Iva Grgiæ. Zagreb, 2008., 152 str. 

Promišljanje sjevera i juga u postkolonijalnosti. Radovi s poslijediplomskog seminara, IUC Dubrovnik 28.5.-1.6.2007. - Rethinking North and South in Post-Coloniality. Proceedings of the post-graduate course, IUC Dubrovnik, May 28 - June 1 2007. Uredile: Renata Jambrešiæ Kirin i Sandra Prlenda. Biblioteka Feminizmi u transnacionalnoj perspektivi / Feminisms in a Transnational Perspective. Zagreb, 2008., 294 str.

Manuela Zlatar: Novo èitanje bajke: arhetipsko, divlje, žensko, Biblioteka dipl.fem. Zagreb, 2007., 223 str.

Novo èitanje bajke: arhetipsko, divlje, žensko zbirka je sastavljena od èetiri eseja nastala u sklopu kolegija Ženskih studija 2005/06. u Centru za ženske studije, kasnije proširena s još tri eseja i dva teksta izvornih bajki. Knjiga nudi feministièku interpretaciju bajki, koju autorica kombinira s Jungovom analitièkom psihologijom. Pritom epicentar interpretacije èini element divljeg sebstva, koncept Divlje žene, Divljakuše i Po-divlja-le žene iz etnopsihološkog okrilja i spiritualnog feminizma Clarisse Pinkole Estés. Urednica: Suzana Marjaniæ.

Kategorièki feminizam. Nužnost feministièke teorije i prakse, ur. Ankica Èakardiæ, Ana Jelušiæ, Daniela Majiæ i Tanja Ratkoviæ, Biblioteka FemFesta. Zagreb, 2007., 232 str. 

Rijeè je o zborniku radova nastalih na temelju izlaganja sa simpozija Kategorièki feminizam održanog u svibnju 2006. godine u Zagrebu u okviru prvog feministièkog festivala FemFesta. Knjiga sadrži osamnaest tekstova autorica i autora mahom mlaðe generacije, uz uvodni tekst Gordane Bosanac umjesto predgovora, a objavljena je u suradnji s FemFest kolektivom.

Nadežda Èaèinoviè (ur.): Žene i filozofija, Biblioteka Žene i… (feministièki udžbenici). Zagreb, 2006., 314 str.

Prvi u seriji ženskostudijskih udžbenika uredila je Nadežda Èaèinoviè. Knjiga se sastoji od urednièinog uvoda te izbora tekstova domaæih i stranih autorica kljuènih za feministièki pristup i/ili intervenciju u filozofiji. Neke od autorica èije tekstove udžbenik donosi su: Christina de Pizan, Genevieve Lloyd, Annette C. Baier, Genevieve Fraisse, Blaženka Despot, Seyla Benhabib, Simone de Beauvoir, Hannah Arendt, Janet Radcliffe Richards, Michele Le Doeuff, Julia Kristeva, Luce Irigaray, Judith Butler, Martha C. Nussbaum i Rada Ivekoviæ. Knjiga je opremljena bibliografijama, biografskim bilješkama i imenskim kazalom.  

Vesna Teršeliè i Mica Mladineo (ur.): Moæ suradnje. Priruènik za suvoðenje. Drugo, dopunjeno izdanje. Zagreb, 2006., 187 str. 

Priruènik je namijenjen svima koje se žele okušati u suradnièkom naèinu rada. Za razliku od prevladavajuæeg modela rada u kojem se vrednuju natjecanje, voðenje, kontrola, Priruènik želi promovirati suradnju i komunikaciju. U tom procesu znaèajna je vještina suradnièkog voðenja, odnosno suvoðenja. To je vještina koja nam omoguæava da okupimo, osnažimo, potaknemo zainteresirane. Omoguæava nam da potaknemo ljude da prepoznaju svoje sposobnosti, svoju moæ i da se dogovore oko zajednièkih akcija. U drugom izdanju poboljšana su i/ili nadopunjena neka poglavlja, prvenstveno ona koja se odnose na vještine potrebne voditeljima/cama usmjerenima na suradnju poput davanja (i primanja) povratne informacije te vještine delegiranja. Tako je, izmeðu ostalog, pojmovnik obogaæen nekim novim pojmovima dok su popis važnijih ženskih dogaðaja dodani oni novijeg datuma.

Virginia Woolf: Obièna èitateljica / prijevod Marina Leustek, izbor i pogovor Lada Èale Feldman; urednica Biblioteke Virginia Woolf: Iva Grgiæ. Zagreb, 2005., 213 str.

Virginia Woolf godinama je u èasopisima objavljivala eseje o književnim i kulturnim fenomenima, koji danas, sabrani u knjige, èine znaèajan dio njezina cjelokupnog opusa. Za potrebe hrvatskog èitateljstva, dosada potpuno neupoznatog s tim tekstovima, objavljujemo izbor iz onih eseja koje je ona sama sabrala u dvije knjige pod naslovom The Common Reader 1 i 2. Izbor sadrži eseje o engleskim književnicama koje su našem èitateljstvu poznate (kao što su Jane Austen, sestre Brontë, George Eliot), ali i o nekima s kojima æe mu ovo možda biti prvi susret. Meðutim, onkraj pojedinaènog povoda, svaki od ovih eseja sadrži kako razmišljanja Virginije Woolf o jednoj od njezinih vjeènih tema – žene i književnost, žene u književnosti, žene književnice, tako i razmatranja uloge književnosti u oblikovanju sociokulturnih identiteta i njezine važnosti u životima pojedinaca. Knjigom Obièna èitateljica zakljuèeno je prvo kolo biblioteke Virginia Woolf u kojoj su dosad objavljene Vlastita soba (2003) i Tri gvineje (2004).

Biljana Kašiæ, Janja Marijan, Jasminka Pešut: Vodiè prema politici rodne jednakosti: izazovi i moguænosti. Zagreb, 2005., 56 str. 

Vodiè prema politici rodne jednakosti: izazovi i moguænosti na 56 stranica uz pojmovna odreðenja spolne/rodne jednakosti i rodno osviještene politike donosi kronologijski pregled razlièitih odrednica rodne jednakosti u hrvatskom kontekstu, te smjernice za unaprjeðenje politike rodne jednakosti koristeæi se nekim uvidima i iskustvima država Europske unije kao i iskustvima svih zainteresiranih u Republici Hrvatskoj za provedbu rodne jednakosti.

Biljana Kašiæ i Marjeta Šinko (ur.): Gyné politiké ili o politièkoj graðanki. Zagreb, 2004., 247 str. 

Knjiga Gyné politiké ili o politièkoj graðanki skup je tekstova koji iz feministièke perspektive, na inovativan i interdisciplinaran naèin, problematiziraju status politièarki i politike kao mjesta provedbe spolne/rodne jednakosti u vremenu tranzicije. Nastala na temelju znanstvenog istraživanja Žene u politici provedenom pred parlamentarne izbore u Hrvatskoj 2003. godine, ona višerazinski analizira ulogu i moæ politièarki iz motrišta graðana i graðanki te svjetonazorski i diskurzivni kontekst koji utjeèu na percepciju i imidž politièarki kao i na vrijednosne orijentacije o “ženskoj politici” opæenito. Putem stavova graðana i graðanki o ženama u politièkom životu išèitavaju se ambivalentni aspekti javnog mnijenja o ženama i politièkim strankama, o politièarkama i feminizmu, o ženskom interesu u politici, o prioritetima ženske politike i novim modelima politièkog djelovanja.

Autorice: Biljana Kašiæ, Marjeta Šinko, Mica Mladineo, Rada Boriæ.  

Dijana Dijaniæ i dr. (ur.): Ženski biografski leksikon: sjeæanje žena na život u socijalizmu. Zagreb, 2004., 418 str.

Knjiga Ženski biografski leksikon – Sjeæanje žena na život u socijalizmu obuhvaæa razdoblje od 1945. do 1990. godine primarno u Hrvatskoj, ali dotièe i zbivanja u ostalim socijalistièkim republikama tadašnje državne zajednice. Knjiga se bavi poviješæu žena i njihovim identitetima u tom razdoblju; korištena je feministièka istraživaèka metodologija, a odabrana metoda je oral history. Prvi dio knjige sastoji se od deset odabranih intervjua sa ženama razlièitog obrazovanja, profesija, ekonomskog i obiteljskog statusa. Intervjue prate bilješke (historijska literatura, enciklopedije, leksikonski priruènici) koje smještaju prièe žena u društvenu povijest. Drugi dio knjige èini Pojmovnik ženskih biografija u socijalizmu kojim se žele istaknuti pojedina mjesta iz intervjua koja su važna za promišljanje o životu žena u socijalizmu (slobodno vrijeme, pitanje intime, mode, svakodnevice i dr.). U tekstu Pojmovnika korišteni su podaci iz arhive AFŽ-a, njihova izdanja, kao i podaci iz dva vodeæa ženska èasopisa u Hrvatskoj od 1945. do 1990. godine: Žena i Svijet. Knjiga završava Dodacima koji obuhvaæaju tekstove o reprodukcijskim pravima, politièkoj, ekonomskoj i obrazovnoj participaciji žena u socijalistièkom društvu te Slikovnicom kulturnih dogaðanja u vrijeme socijalizma. 

Autorice: Dijana Dijaniæ, Mirka Merunka Golubiæ, Iva Niemèiæ, Dijana Staniæ.  

bell hooks: Feminizam je za sve: strastvena politika / prijevod: Anðelka Rudiæ. Zagreb, 2004., 158 str. 

Feminizam je za sve: strastvena politika, knjiga je èitka i jednostavna stila, pristupaèna i prihvaæena ne samo u krugu feministièkih teoretièara/ki nego i u široj èitalaèkoj publici. Osobita vrijednost ove knjige jest u tome što autorica pokazuje da feminizam ne pripada samo intelektualnim elitama nego doista pripada svima. Ova izrazito inspirirajuæa knjiga zasigurno æe mnogima biti poticaj za suoèavanje s vlastitim predrasudama o feminizmu, ali i o ne/prihvaæanju razlièitosti.

Valerija Barada i Željka Jelaviæ (ur.): Uostalom, diskriminaciju treba dokinuti!: priruènik za analizu rodnih stereotipa. Zagreb, 2004., 100 str.

Uostalom, diskriminaciju treba dokinuti!: priruènik za analizu rodnih stereotipa knjiga je kojom su autorice pokušale mapirati, definirati i ponuditi modele za dokidanje diskriminacije kroz èetiri podruèja unutar kojih se diskriminacija, stereotipi i predrasude najèešæe reproduciraju i tako utjeèu na život žena. Dakle, bavile su se temama jezika, obrazovno-znanstvenog sustava, medija i nasilja protiv žena.Priruènik sadrži i opširan pojmovnik u kojemu su definirani i detaljno opisani pojmovi i društveni procesi koje autorice navode i analiziraju u tekstovima. Organiziran je tematski, tako da se može èitati cjelovito kao tekst, ali se i svaki pojam može èitati zasebno. Autorice su ovim Priruènikom ponudile koristan analitièki alat za prouèavanje i dokidanje rodne diskriminacije, stereotipa i predrasuda. 

Virginia Woolf: Tri gvineje / prijevod: Marina Leustek; urednica Biblioteke Virginia Woolf: Iva Grgiæ. Zagreb, 2004., 264 str.

Tri gvineje (1938), tri argumentacije za simboliènu novèanu donaciju, prosvjeduju protiv fašizma, diktatora i ratnih igara, zagovarajuæi korijenitu vrijednosnu preobrazbu društva iz perspektive njegova “autsajderskog kluba” – žena.Radi se o dugom eseju sastavljenom u obliku pisma imaginarnom muškom sugovorniku. Šezdesetih je godina prošloga stoljeæa ovaj esej, karakteristièno za svoju autoricu nestereotipan veæ zbog fikcionalnog “ti”, trajno u njemu prisutnog strukturalnog elementa (isto onako kako je to u Vlastitoj sobi fikcionalno “ja”) došao u žarište interesa, jer je angloamerièka književna i kulturna kritika u njemu otkrila nagovještaje niza spornih èvorišta, a napose pronicavu analizu društvene sveprisutnosti patrijarhalnog socijalnog modela i konzekvencija te sveprisutnosti. Hrvatskoj je kulturnoj javnosti ova knjiga dosada bila potpuno nepoznata. 

Tea Škokiæ i Renata Jambrešiæ Kirin (ur.): Izmeðu roda i naroda. (U suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku). Zagreb, 2004., 365 str.

Rijeè je o zborniku koji je prikupio radove u kojima se domaæa etnološko/folkloristièko/ antropološka graða interpretira iz rodne perspektive. Knjiga objedinjuje veæ objavljene radove domaæih autora i autorica iz Centra za ženske studije i Instituta za etnologiju. Zbornik je jedinstven po tome što ukljuèuje recentne etnološke i folkloristièke radove o hrvatskoj graði, kao i radove koji analiziraju rodne odnose u drugim kulturama.

Valerija Barada i dr.: Institucionalizacija ženskih studija u Hrvatskoj: akcijsko istraživanje. Zagreb, 2003., 156 str.

Radi se o drugom dopunjenom izdanju studije Ženski/Rodni studiji – integracija u hrvatski sveuèilišni sustav. Uz opširnije podatke o statusu ženskih/rodnih studija u zapadnoeuropskom, postsocijalistièkom i postjugoslavenskom krugu, posebna je pažnja dana stvaranju zagrebaèkih ženskih studija te prikazu poèetnog procesa institucionalizacije. Izdanje ukljuèuje i dijelove studije prevedene na engleski jezik.  

Virginia Woolf: Vlastita soba / prijevod Iva Grgiæ; urednica Biblioteke Virginia Woolf: Iva Grgiæ. Zagreb, 2003., 132 str. Engleska spisateljica Virginia Woolf, klasik moderne svjetske književnosti, u Hrvatskoj je dobro poznata imenom, ali ne i svojim opsežnim opusom. Prijevodom Vlastite sobe, nezaobilaznim djelom feministièke proze, Centar za ženske studije zapoèeo je sustavno objavljivati neprevedeni opus poznate književnice u biblioteci “Djela Virginije Woolf” (pored ostalih, Tri gvineje i Selected Essays).Vlastita soba je kljuèni tekst kojim autorica “postavlja sva znaèajna pitanja u vezi sa ženskom kreativnošæu” (Iva Grgiæ), a po prvi se put pojavljuje u integralnoj verziji na hrvatskom jeziku.

Nataša Govediæ: Izbor uloge, pomak granice [književne, kazališne i filmske studije]. Zagreb, 2002., 590 str.

Ova interdisciplinarna knjiga, napisana na granici književne teorije, etike, teatrologije, teorije medija, feministièke teorije i filozofije, objedinjuje niz studija koje je autorica posljednjih godina objavila zasebno te u raznorodnim domaæim i stranim èasopisima, na temu slobode izbora, a dodaje im i dvije nove studije, napisane iskljuèivo radi pojaèavanja tematskog okvira knjige (uvodno te završno poglavlje). Važan dio diskusije posveæen je i epistemologiji granice u eri postmoderne, odnosno istraživanja liminalnosti te hibridnih (krajnje neèistih) identiteta globalno “umrežene” medijske sadašnjice. Cilj knjige je uspostava analitièkog modela koji se temelji na teorijskom dijalogu/polilogu kao interdisciplinarnoj osnovici ne samo demokracije, nego i postpatrijarhalnog sraza etike i estetike.

Lada Èale Feldman: Euridikini osvrti. O rodnim izvedbama u teoriji, folkloru, književnosti i kazalištu. (U suradnji s Nakladom MD). Zagreb, 2001., 378 str. 

Knjiga okuplja tekstove u kojima su kategorija roda i feministièka teorija polazišta analiza koje povezuju književnu i kazališnu kritiku sa socijalnom historijom, antropologijom i psihoanalizom. Knjiga je podijeljena u tri dijela: prvi nas uvodi u teorijske diskusije o problemima interdisciplinarnosti i tematiziranja spola i roda. Drugi dio donosi primjere iz hrvatske literature, teatrologije i folklora, a treæi dio dvije studije o konstrukciji roda/spola u djelima Virginije Woolf i Luigia Pirandella.

Vesna Teršeliè i Mica Mladineo (ur.): Moæ suradnje. Priruènik za suvoðenje. Zagreb, 2001., 159 str.

Središnje pitanje ovog priruènika je pitanje KAKO? KAKO zainteresirati i ukljuèiti druge? KAKO usvojiti nove naèine zajednièkog djelovanja u kojima je naèin dolaženja do cilja podjednako važan kao i rezultati sami? KAKO prepoznati svoju moæ i svoj glas? KAKO osnažiti i KAKO suraðivati? Priruènik se sastoji od pet cjelina: 1. Suvoðenje i facilitacija; 2. Sastanci; 3. Vještine izlaganja; 4. Radionice; 5. Pojmovnik. Ukljuèuje i osobna iskustva facilitacije suradnje žena aktivnih na ženskoj i mirovnoj sceni.  

Andreja Maretiæ: Seksualno uznemiravanje i zlostavljanje “Od vica do silovanja”. Zagreb, 2001., 43 str.

Rijeè je o preraðenom diplomskom radu, prvom izdanju Biblioteke dipl.fem. U radu se govori o tipovima seksualnog uznemiravanja na sveuèilištu, naèinima nepoželjnih oblika ponašanja te o relevantnim pravnim mehanizmima Republike Hrvatske.

Nadežda Èaèinoviè: U ženskom kljuèu. Ogledi iz kulturne teorije. Zagreb, 2000., 180 str.

Knjiga sadrži eseje i oglede koji polaze od teze da rodni pristup u teoriji nije rezultat politièkog angažmana suprotstavljanog znanosti nego je nužan za razumijevanje povijesti, kulture i umjetnosti. Prvi dio bavi se filozofkinjama, drugi dio istražuje ženske doprinose povijesti i kulturi. Treæi dio izravno izlaže kako se promišljanje tijela, uloge emocija i žudnje rješava unutar spolnih/rodnih odreðenja, a èetvrti je dio sastavljen od niza tekstova o velikim romanima europske tradicije. Naposljetku, peti, posljednji, dio sadrži autorièin izbor programatskih tekstova o feminizmu od sedamdesetih godina do danas.   

Vesna Barilar i dr.: Aktivistkinje. Kako ‘opismeniti’ teoriju. Zagreb, ¹2000., ²2001., 317 str. 

Ova knjiga prezentacija je rezultata dvogodišnjeg istraživaèkog projekta o ulozi žena u promoviranju civilne politike i alternativnih vrijednosti u Hrvatskoj. Knjiga je nastala na temelju intervjuiranja èetrdesetipet aktivistkinja civilne scene u Hrvatskoj, te suvremenih teorijskih uvida o civilnom društvu. U fokusu analize su: identitet, moæ, ženska politika, kulturalne vrijednosti i naèini samopromjene.  

Linda J. Nicholson (ur.): Feminizam/Postmodernizam. / prijevod Lidija Zafiroviæ. Zagreb, 1999., 298 str. 

Prijevod zbornika Feminism/Postmodernism (Routledge, New York i London, 1990) izdali su Centar za ženske studije i izdavaèka kuæa Liberata. Knjiga je u posljednjih deset godina uvrštena u popise obavezne literature u mnogim programima ženskih studija u svijetu. Meðu autoricama su poznata imena feministièke teorije: Judith Butler, Donna Haraway, Seyla Benhabib i mnoge druge. 

Ljiljana Kolešnik (ur.): Ženska teorija likovnih umjetnosti. Izabrani tekstovi. Zagreb, 1999., 252 str.

Knjiga donosi izbor recentnih tekstova najznaèajnijih feministièkih kritièarki likovne umjetnosti nastala s namjerom upoznavanja kulturne javnosti s razlièitim pristupima i problemima feministièke teorije umjetnosti.

Igor Markoviæ (ur.): Cyberfeminizam [ver 1.0]. Zagreb, 1999., 224 str. 

Cyberfeminizam je teorija otpora, užitka, oslobaðanja i prakse. O svemu tome iz osobne i kritièke perspektive pišu umjetnice, teoretièarke i aktivistkinje iz Australije, Rusije, Njemaèke, Kanade i SAD-a, meðu ostalima. U zborniku su sakupljeni neki od najvažnijih tekstova o odnosu žena i (novih/starih) tehnologija objavljeni u proteklih nekoliko godina. Urednik knjige Igor Markoviæ napisao je predgovor.   

Jasminka Pešut: Ženska perspektiva – odabrana bibliografija. Radovi autorica 1968-1997. Zagreb, 1998., 95 str.

Knjiga je dio projekta stvaranja bibliografske baze podataka o ženskoj problematici i ženskim studijima, u prvom redu na hrvatskom jeziku. Kronološkim slijedom navedene su 372 bibliografske jedinice, a dodatno pretraživanje olakšano je indeksima autorica i kljuènih rijeèi. 

Biljana Kašiæ (ur.): Žene i politika mira. Prilozi ženskoj kulturi otpora/Women and the Politics of Peace. Contributions to a Women’s Culture of Resistance. Zagreb, 1997. 

Rijeè je o dvojeziènom zborniku tekstova nastalih povodom Meðunarodnog ženskog foruma, održanog u organizaciji Centra za ženske studije u Zagrebu 1996. godine. Feministkinje, teoretièarke i mirovne aktivistkinje pokušale su artikulirati politiku mira iz razlièitih povijesnih i ženskih perspektiva.