Priopćenje povodom Međunarodnog praznika rada

Potaknute trenutnom ekonomskom i političkom situacijom u Hrvatskoj i izvan nje te  politikama koje poduzimaju hrvatska vlada i međunarodne institucije, niže navedene udruge pozivaju građane i građanke da 1. maja izađu na ulice i upozore nositelje političke i ekonomske moći da borba za radnička prava, stvarnu jednakost i opći interes nije gotova – štoviše, ona je danas potrebnija nego ikad prije.

Posljedice privatizacijskih procesa i prisilne deindustrijalizacije dosegle su zabrinjavajuće razmjere. Umjesto da aktivno radi na smanjenju ekonomske nejednakosti među građanima, Vlada Republike Hrvatske provodi mjere štednje, najavljuje dodatnu rasprodaju tvrtki od strateškog interesa, privatizaciju javnih dobara i njihovo davanje u koncesiju, a najavljeni Zakon o strateškim investicijskim projektima predstavlja samo korak dalje u olakšavanju otimanja javnih resursa građanima kojima ti resursi pripadaju.

Država ne samo da nedovoljno štiti prava radnika iz postojećeg radnog zakonodavstva, nego sada najavljuje i donošenje novog Zakona o radu koji prijeti afirmacijom nesigurnih oblika radnih odnosa i praktičkim ukidanjem rada na neodređeno vrijeme, čime će se dodatno pogoršati položaj radnika u radnom procesu i na tržištu rada. Unatoč višegodišnjem javnom otporu studenata i većeg dijela akademske zajednice procesu komercijalizacije obrazovanja, i ova Vlada nastavlja provoditi politiku koja velikom dijelu stanovništva uskraćuje pravo na obrazovanje. U pokušaju friziranja porazne statistike koja Hrvatsku smješta na vodeća mjesta u Europi po nezaposlenosti mladih, ministar Mrsić poslužio se mjerom koja za cilj prvenstveno ima subvencioniranje privatnih profita na teret radnika i poreznih obveznika, a mlade pritom ostavlja bez osnovnih preduvjeta za osamostaljenje i socijalnu sigurnost.

U trenutku u kojem u Hrvatskoj gotovo 400.000 građana ne može pronaći posao, skoro 80.000 za svoj rad ne prima plaću, a trećina stanovništva živi u siromaštvu, dan sjećanja na čikaške žrtve iz 1886. godine ne smije se shvatiti kao praznik pobjede nego kao podsjetnik na borbu. Jer sto dvadeset i sedam godina poslije nemamo što slaviti: još uvijek svjedočimo svakodnevnoj borbi za osmosatno radno vrijeme, pristojne radne uvjete i plaće koje obiteljima mogu pružiti dostojanstvenu egzistenciju.

Ovo je također dan kad želimo izraziti solidarnost s radnicima privatnih i javnih poduzeća diljem Hrvatske koji se posljednjih mjeseci i godina bore za očuvanje proizvodnje i svojih radnih mjesta, kao i s onima koji već mjesecima rade bez plaća. Stoga pozivamo sve nezaposlene, mlade, umirovljenike i umirovljenice, studente i studentice, radnike i radnice da Prvog maja podrže svoje sugrađane i pokažu da neće skrštenih ruku gledati se trguje našim teško stečenim pravima.

Centar za ženske studije i Ženska mreža Hrvatske izražavaju zgražanje i zabrinutost zbog najave da će u Saboru u četvrtak 31. siječnja 2013. nastupiti američka pseudoznanstvenica Judith Reisman, poznata u svijetu po sustavnom zalaganju za kršenje ljudskih prava osoba homoseksualne orijetnacije i banaliziranju holokausta.

Centar za ženske studije i Ženska mreža Hrvatske traže od svih državnih dužnosnika da odbiju susret s g. Judith Reisman jer će na taj način pokazati dosljednost u poštivanju Ustava RH i vrednota ustavnog poretka, te poslati jasnu poruku da kao izabrani dužnosnici i dužnosnice poštuju i dosljedno  promiču unapređivanje ljudskih prava svih građana i građanki  te poštuju tekovine  antifašizma i  promiču vrednote sekularizma.

Centar za ženske studije i Ženska mreža Hrvatske u potpunoti prihvaćaju izjavu koju su 28. 01. 2013. javnosti i dužnosnicima Republike Hrvatske  uputile udruge: Građanska inicijativa Glas Razuma – Pokret za sekularnu Hrvatsku u suradnji s udrugama David, Protagora, Građanska akcija, Nisam vjernik i Centar za građansku hrabrost.

Zagreb, 28. 01. 2013.

Za Centar za ženske studije i Žensku mrežu Hrvatske:

Rada Borić

Sanja Juras

Đurđica Kolarec

Mirjana Kučer

Nela Pamuković

'Mi žene znademo, da ćemo i mi jedamput ući u Hrvatski Sabor, ali budućnost će vas našeg naroda možda jednom zvati na odgovornost, što nam ta vrata ne bijahu otvorena sada, u doba kad je naš narod najviše stradao i najviše trebao rada i pomoći, da se opet digne, osvijesti i zakorači putem k slobodi.

Dajte nam prava i tad ste nam dali dužnosti!'

- iz 'Adrese hrvatskih žena' upućene Hrvatskom saboru 1917. godine

28. studenog 2012. održana je svečanost prigodom imenovanja prostora za rad predstavnika i predstavnica medija u Hrvatskom saboru Novinarskom sobom "Marije Jurić Zagorke". Okupljenim zastupnicama i zastupnicima obratili su se predsjednik Hrvatskog sabora, Josip Leko, predsjednica Centra za ženske studije, Rada Borić, voditeljica Programa "Zagorka" u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, Sandra Prlenda te potpredsjednica Hrvatskog novinarskog društva, Slavica Lukić.

Inicijativu za imenovanje Novinarske sobe u Hrvatskom saboru imenom Marije Jurić Zagorke pokrenuo je Centar za ženske studije zajedno u suradnji sa Karolinom Leaković i Gordanom Sobol, a ista je prihvaćena 24. svibnja, 2012. godine.

Slijedi govor Sandre Prlende s današnje svečanosti.

Ženska mreža Hrvatske

Tel/Faks: 01/455 11 42

Mobitel: 091 542 60 34

Kralja Držislava 2

10 000 Zagreb

Zagreb, 16.08.2012.

IZJAVA ŽENSKE MREŽE HRVATSKE

U znak solidarnosti s ruskim punk bandom Pussy Riot i aktivistima koji će sutra, 17. kolovoza, u Dublinu, Odessi, Melbournu, New Yorku, Barcelonu, Tel Avivu, Beču, Londonu, Parisu, Moskvi i drugim gradovima svijeta zahtijevati slobodu za Pussy Riot Ženska mreža Hrvatske je uputila pismo predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu i Državnom odvjetništvu sa zahtjevom da odmah oslobode članice punk banda Pussy Riot.

U pismu stoji da je pravi test svake demokracije sloboda izražavanja, a sloboda kojom se na umjetnički način kritizira službena politika te njezino nekažnjavanje upravo su značajke stvarne demokracije. Potpisnice vjeruju da će predsjednik Rusije proći ovaj jednostavan test demokracije i pokazati da demokracija u Rusiji nije tek prazno slovo na papairu, te da kao Predsjednik može osigurati poštivanje slobode izražavanja i učiniti sve kako bi se članice Pussy Riot oslobodile optužbi za svoje umjetničko djelovanje.