Centar za ženske studije, Zagreb,u suradnji s
Odsjekom za komparativnu književnost
Filozofskog fakulteta u Zagrebu
objavljuje
Poziv za sudjelovanje na znanstvenom skupu:
FEMINIZAM, POVIJEST, POLITIKA (glavna tema);
ZAGORKA – ŽIVOT, DJELO, NASLIJEĐE (stalna tema)
koji će se održati 27. i 28. studenog 2009. u Zagrebu.
Najavljujući treće po redu Dane Marije Jurić Zagorke, Centar za ženske studije u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu poziva na sudjelovanje na dvodnevnom međunarodnom znanstvenom skupu s dvije teme – stalnom temom Zagorka – život, djelo, naslijeđe, i ovogodišnjom glavnom temom Feminizam, povijest, politika. S dvije predložene teme nastavljamo razvijati koncept Zagorkinih dana (24.-29.11.2009.) i znanstvenog skupa kao središnjeg mjesta za raspravu o ženskom autorstvu, odnosno o percipiranju, vrednovanju i ovjeri stvaralaštva žena u različitim društvenim, povijesnim i kulturnim kontekstima.
ZAGORKA – ŽIVOT, DJELO, NASLIJEĐE
(stalna tema)
(stalna tema)
Zagorkin politički i društveni aktivistički impuls obilježio je njezin profesionalni i književni rad – karijeru novinarke započela je političkim komentarima koji su je doveli do mjesta dopisnice iz ugarskog sabora, ali i zatvora pod vladavinom Khuéna Hédérvaryja, protiv kojeg je organizirala prve ženske demonstracije. Usko je surađivala sa ženskim organizacijama te sindikalno organizirala radnice. Kasniji književni opus u povijesnim romanima, ali i onima sa suvremenom tematikom, ispunila je značenjski slojevitim sadržajima temeljenim, između ostalog, u dobroj mjeri na ideologemima nacionalne te osobne, i ženske slobode. Ženska uloga u povijesti, pogotovo onoj javnoj, politički relevantnoj, jedna je od važnih Zagorkinih tema kojoj se opsesivno vraćala (drama Evica Gupčeva, popularnopovijesno djelo Neznana junakinja hrvatske povijesti, povijesni romani s jakim ženskim likovima).
Stoga ove godine posebno pozivamo na prijavu izlaganja koja se bave Zagorkinim promišljanjem povijesti, kako nacionalne, hrvatske povijesti u imperijalnim okvirima, tako i epohalnog značaja klasne i rodne borbe u prijelomnim godinama prve polovice 20. stoljeća, kako je vidi Zagorka. Dobrodošla su stoga sva književnokritička izlaganja usmjerena na analize Zagorkinih povijesnih romana, likova i motivacija, ali i na njezinu novinarsku produkciju vezanu uz političke i povijesne teme (hrvatska samostalnost, odnos s Mađarskom, jugoslavensko ujedinjenje, žensko pravo glasa, utjecaji oktobarske revolucije, položaj seljaštva i radnika). Politika sjećanja na Zagorku u stalnom je fokusu našeg interesa, s posebnim naglaskom ovogodišnjeg skupa na Zagorkino mjesto u nacionalnom i feminističkom kanonu, reinterpretacije i revalorizacije njenog stvaralaštva, na kulturne politike recentnog brendiranja Zagorke i nove medijske obrade njezina djela.
FEMINIZAM, POVIJEST, POLITIKA
(glavna tema)
(glavna tema)
Navedena uronjenost Zagorke u čvorište povijesti i politike, ukršteno s matricom rodnih, nacionalnih i klasnih odnosa, tipična je kako za društvenopolitički položaj ženskog subjekta u razdoblju moderniteta tako i danas. Upis napora i dosega feminističkog pokreta i pisma u povijesnu naraciju jedno je od traumatskih mjesta feminizma, koji se u uvjetima ukorijenjene kulture ženske povijesne nevidljivosti, nepostojanja ili slabosti komunikacijskih kanala potrebnih za održivu žensku kulturu pamćenja uvijek iznova bori za izgradnju aktivne feminističke politike povijesti. Ona uključuje napore za istraživanjem i promjenom politika prešućivanja odnosno upisivanja ženskih udjela u nacionalne kanone, uključujući one historiografske, kulturne i znanstvene. Posebno su interpretacijski zanimljive posljedice povijesnih diskontinuiteta i ruptura unutar neispisanih povijesti hrvatskih, jugoslavenskih, europskih feminizama. Ženska je povijest svakodnevice, rada, društvenog i političkog angažmana još uvijek nedovoljno istražena u hrvatskoj nacionalnoj historiografiji i neprikladno prezentirana u našoj udžbeničkoj, muzejskoj i web produkciji. Manjinski identiteti (rodni, etnički, klasni) dijele probleme subalternog položaja unutar dominantnih povijesnih diskursa sa svojim specifičnostima. Stoga je potreban kritički pristup dominantnim politikama povijesti, ali i kreativnost u iznalaženju primjerenih alternativnih pristupa.
Pozivamo sve zainteresirane da prijave izlaganja tematski vezana uz kompleks roda, povijesti i politike, tj. uz povijest odnosa roda, feminizma i politike kroz različite povijesnopolitičke formacije u Hrvatskoj i na širem prostoru srednje i jugoistočne Europe – međuratne, ratne (fašizam i antifašizam), socijalističke, razdoblje rata i sloma zajedničke države, demokratizacije i tranzicije, do iminentnog post-demokratskog i post-sekularnog razdoblja. Dobrodošle su teorijski utemeljene analize i projekcije različitih oblika ženske i manjinske kulture pamćenja (biografski rječnici, kolekcije biografija i bibliografije, prikupljanje usmenih sjećanja, antologije, muzeološka obrada aktivnosti žena, povijest svakodnevice i slavne žene u povijesti, sjećanje na rat i nasilje) te izlaganja o promjenjivom ženskom udjelu i mjestu u književnim, umjetničkim i drugim kulturnim kanonima.
Prihvatit će se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku.
Sažetak izlaganja (između 150 i 300 riječi) s kraćim životopisom molimo poslati do 15. rujna 2009. na adresu
Centar za ženske studije
Berislavićeva 12
10000 Zagreb, Hrvatska,
odnosno na e-mail adresu Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript .
Programski odbor: Rada Borić, Gordana Bosanac, Lada Čale-Feldman, Slavica Jakobović Fribec, Maša Grdešić, Tatjana Jukić-Gregurić, Sandra Prlenda, Andrea Zlatar-Violić.