Centar za ženske studije i ove je godine sudjelovao u Noći muzeja u kojoj je, u samo četiri sata, Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke posjetilo 868 osoba svih dobi.

Program organiziran u Zagorkinom stanu obuhvaćao je stručna vodstva, izložbu i projekciju digitalizirane zbirke Zagorkinog časopisa 'Hrvatica' te interaktivni program u knjižnici – Što volimo kod Zagorkinih likova? u kojem su posjetitelji/ce imali priliku pokazati znanje o bogatom Zagorkinom opusu, ali i osvojiti neku od zanimljivih nagrada iz programa izdavaštva Centra za ženske studije. Imena sretnih dobitnika/ca bit će uskoro objavljena na stranici www.zagorka.net.

Veliki interes za posjet Zagorkinom stanu te znanje pokazano u interaktivnom dijelu programa još jednom potvrđuju živo zanimanje za lik i djelo Marije Jurić Zagorke, pa čak i određenu privrženost starijeg dijela pučanstva Zagorki, od kojih su mnogi imali prilike i osobno upoznati omiljenu spisateljicu. Stoga očuvanje sjećanja na ovu veliku ženu kao i popularizaciju njezinoga rada predstavljaju čast, ali i izazov pred daljnji rad Centra za ženske studije.

Budući da je Memorijalni stan i ove godine bio premalen da primi sve zainteresirane, podsjećamo kako je ulaz u stan slobodan tijekom cijele godine te se stan može posjetiti četvrtkom i nedjeljom od 11 – 16 sati.

U Muzuju za suvremenu umjetnost, uz izložbu 'Socijalizam i modernost' organiziran je 3. veljače razgovor 'Emancipatorske prakse'.
Biljana Kašić, suosnivačica Centra za ženske studije  i članica Odbora govorit će o feminističkom pokretu. Bit će to prigoda da čujete više o feminizmu kao emancipatorskom pokretu,  da sudjelujete u razgovoru  i  vidite, ukoliko već niste, izložbu.  
Jedna od kustosica izložbe, Ljiljana Kolešnik, suosnivačica je Centra za ženske studije, a izložbu je postavila naša suradnica Ana Dana Beroš.

PETAK, 3. 2. 2012.
Razgovor: EMANCIPATORSKE PRAKSE

Prostor izložbe „Socijalizam i modernost“, 1. kat, od 16.30 do18 sati

Potaknute tekstom u Jutarnjem listu „Stručnjaci dugo nisu vidjeli sličan prizor ljudske brutalnosti: Tukao je satima, šišao na ćelavo, a zatim mrtvu ostavio na krevetu sina (14)“ (24.01.2012.) reagiramo na neprofesionalan i neodgovarajući način na koji Jutarnji list piše o ovom tragičnom događaju.

"Postoji toliko modela ženskosti kojih mi možda čak nismo ni svjesni, a svejedno ih upražanjavmo u različitim trenucima i prebacujemo se iz jednog u drugi"

U društvu u kojemu je inertnost standard, mlada Lana Pukanić pokušala je jedan od svojih brojnih identiteta ("ja sam feministkinja") promovirati svojim diplomskim radom "Cur(k)e II – pregovaranje s kulturom" i na svojevrstan način natjerati druge djevojke na razmišljanje o kulturi u kojoj žive, ali i ukazati kako su adolescentice gotovo pa zanemarena demografska skupina iz perspektive samih ženskih studija. Tim je vrlo zanimljivim radom osvojila prvu nagradu Centra za ženske studije za najbolji studentski rad na temu žena, odnosno rodne problematike.